|
Bosanska zvoncika ( Symphyandra hofmannii ) |
|
|
|
|
Wednesday, 19 September 2007 |
|
Pišu: Trogrlić Zoran i Trogrlić Dragan Ova biljka je izvan stručnih krugova malo kome poznata i mi iz udruge EKO-BOSS odlučili smo ispraviti nepravdu prema ovom dragulju žepačkog kraja i ovim putem predstavimo je široj javnosti. Odlučili smo i da bosansku zvončiku stavimo kao zaštitini znak naše udruge i da učinimo koliko možemo da njena rijetka staništa na ovom prostoru pokušamo zaštititi i na taj način omogućimo njen opstanak.
Slike Bosanska zvončika (Symphyandra hofmannii ) snimili Ivo Trogrlić i Dragan Trogrlić u Papratnici ( Žepče ) 
Bosanska zvončika je endemična dinarska vrsta sa centrom rasprostranjenja u slivu Vrbasa i Bosne. Biljku je otkrio u dolini Suturlije kod Banja luke strastveni sakupljač biljaka Florian Hofmann (1834-1889), po kojem je i dobila latinsko ime (Symphyandra hofmannii). Osim u dolini rijeke Vrbasa bosnsku zvončiku možemo naći i na nekoliko rijetkih lokaliteta u slivu rijeke Bosne. Jedno od tih lokaliteta je i okolina Žepča. Zanimljivo je da je bosansku zvončiku u okolini Žepča otkrio tada student biologije Ivo Trogrlić. Skupljajući biljke za herbar naišao je na ovu biljku, uzorak odnio u Sarajevo na fakultet, gdje je potvrđeno da se radi o bosanskoj zvončici i od tada se kao jedno od rijetkih staništa ove biljke pominjei okolica Žepča. Ova biljka je izvan stručnih krugova malo kome poznata i mi iz udruge EKO-BOSS odlučili smo ispraviti nepravdu prema ovom dragulju žepačkog kraja i ovim putem predstavimo je široj javnosti. Odlučili smo i da bosansku zvončiku stavimo kao zaštitini znak naše udruge i da učinimo koliko možemo da njena rijetka staništa na ovom prostoru pokušamo zaštititi i na taj način omogućimo njen opstanak. 
Za one znatiželjnije evo nešto više podataka o ovoj biljci. Pripada porodici campanulaceeae. Dvogodišnja je biljka, donji listovi jajasti sa okriljenom peteljkom. Gornji listovi duguljasti ili eliptični, sjedeći. Cvjetovi velik, viseći, žućkastobjeli. Prašnici su potpuno srasli u cvjet. U cjelini posmatrano, ima široku ekološku amplitudu ( podnošenje ekoloških faktora ). Razvija se na visini od 160 – 1300 metara na geološkoj podlozi koju čine: krečnjaci, dolomiti, dijabazi, pješčari, laporci, peridototi, a zemljišta su: regosoli, rankeri, rendzine, kalkokambiosoli.  U odnosu na intenzitet svjetlosti razlikuju se tri grupe populacije bosanske zvončike: skiofitne ( tama ), semiskiofitne i heliofitne ( više svjetlosti ). Srednje godišnje temparature od 6-12 stepeni, sa minimalnom temperaturom do -25 stepeni, a maksimalna 40 stepeni. Srednja godišnja vlažnost vazduha 40-90%. Njene populacije ulaze u izgradnju velikog broja životnih zajednica, različitog nivoa: pukotine stijena klase Asplenietea rupestris, sipara klase Hlaspetea rotundifolli, mezofilne šume i polupećine i termofilne lisičarsko – listopadnih šuma.
|
|
Last Updated ( Wednesday, 19 September 2007 )
|
